DNEVNA DOZA ZDRAVLJA: Evo što će se događati u vašem tijelu ako jedete jednu mrkvu dnevno

Mrkva je bogata vitaminima A, C, K i B8, kao i folatom, kalijem, željezom, bakrom i manganom. Međutim, većina blagotvornih svojstava mrkve potiče od njenog bogatstva beta karotenom i vlaknima.

Evo na koje sve načine će jedna mrkva dnevno, utjecati na vaše zdravlje.

1. Popravlja vid
Najvažniji utjecaj koju mrkva ima na naše zdravlje je to što pozitivno utječe na vid. Ovo povrće obiluje vitaminom A, koji ima direktan utjecaj na naš vid. Pored toga, beta karoten u mrkvi štiti od makularne degenarcije, glaukoma i katarakte.

2. Štiti vas od raka
Još jedna veoma važna zdravstvena blagodat mrkve je prevencija karcinoma. Za to su zaslužne antioksidativne moći karotenoida koje sprječavaju razvoj slobodnih radikala u tijelu. Pored toga, mrkva jača imunitet i otpornost na mnoge bolesti. Ovo povrće sadrži i poliacetilene i druge sastojke koji usporavaju razvoj malignih oboljenja. Redovno konzumiranje mrkva smanjuje rizik od raka pluća, debelog crijeva i prostate.

3. Sprječava razvoj kardiovaskularnih oboljenja
Mrkva se naročito preporučuje osobama koje imaju povišen krvni tlak i pate od srčanih oboljenja. Mrkva sadrži beta-karoten, alfa-karoten i lutein, koji su antioksidansi koji reguliraju razinu kolesterola i smanjuju rizik od srčanih oboljenja.

4. Štiti zdravlje jetre
Ovo ukusno povrće može zaštitit vašu jetru od toksina. Visok nivo vitamina A u mrkvi igra važnu ulogu u izbacivanju otrova iz organizma. Pored toga, mrkva smanjuje masne naslage u jetri, dok vlakna pomažu u čišćenju jetre. Redovnim konzumiranjem hrskavog narančastog povrća smanjuje se rizik od hepatitisa, ciroze i kolestaze.

5. Čuva kožu
S obzirom da obiluje vitaminom A i drugim antioksidansima, mrkva je veoma dobra za zdravlje i izgled kože. Ovo povrće štiti kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka i obnavlja oštećeno tkivo. Zato u toku ljeta možete piti sok od mrkve, a on će djelovati kao prirodna zaštita vaše kože. Pored toga, mrkva osigurava lijep ten, sprječava pojavu akni i ujednačava ten.

Možete i sami napraviti masku od mrkve za zdravu i blistavu kožu lica. Jednostavno pomiješajte dvije žlice naribane mrkve s malo meda i nanesite na lice i vrat. Sačekajte da se osuši, a zatim isperite.

6. Poboljšava probavu
Mrkva povrće sadrži veliku količinu dijetalnih vlakana koja pozitivno utječu na rad organa za probavu. Redovnim konzumiranjem mrkve spriječit ćete nadutost, zatvor i žgaravicu.

7. Štiti od moždanog udara
Sudeći prema rezultatima studije koju su sproveli naučnici sa Harvarda, osobe koje redovno jedu mrkvu imaju za čak 68 % manji rizik od moždanog udara.

8. Regulira razinu šećara u krvi
Mmrkva je bogata šećerom, ali su ipak zdrav izbor za osobe koje boluju od dijabetesa. Prirodni šećer u mrkvi se lako prerađuje. Karotenoidi koji se nalaze u ovom povrću pomažu u reguliranju razini šećera u krvi.

9. Pozitivno utječe na oralno zdravlje
Mrkva je odlična za oralno zdravlje. Dok grickate ovo hrskavo povrće, skidate ostatke hrane sa zuba i njegujete desni. Pored toga, mrkva podtiče lučenje pljuvačke koja vraća razinu kiselosti u ravnotežu i sprječava pojavu karijesa. Ovo povrće je takođe bogato vitaminom C koji djeluje pozitivno na zdravlje zuba i desni.

10. Odađa pojavu znakova starenja
Ako želite za zadržite mladalački izgled, jedite bar jednu mrkvu na dan. Budući da je bogat beta-karotenom, mrkva štiti stanice organizma od oštećenja. Također, s obzirom da je bogata vitaminom C, mrkva podstiče razvoj kolagena koji koži pruža elastičnost i sprječava pojavu bora.

Izvor: Dobarsavjet.info

PRIRODNI LAKSATIVI: 10 namirnica koji će probuditi lijenu probavu

Lijena probava ili zatvor može biti rezultat nekih medicinskih problema, no u većini je slučajeva znak prehrane siromašne prehrambenim vlaknima, magnezijem i kalijem. Otkrijte prirodne izvore ovih važnih hranjivih tvari.

1. Kupine 
Kupine su bogate prehrambenim vlaknima, koje povećavaju obim stolice i pomažu u laganom prolasku iste kroz probavni sustav. Uz to, hrane dobre bakterije u želucu i tako osiguravaju optimalnu probavu. Pojedite ih ujutro uz jogurt, ili dodajte omiljenoj voćnoj salati.

2. Naranče 
Ovaj moćan citrus je trostruka prijetnja lijenoj probavi: vitamin C u naranči omekšava stolicu, prehrambena vlakna iz iste je povećavaju, a favonid naringenin djeluje kao prirodni laksativ. Jedite naranče kao zdrav međuobrok ili komadiće svježeg ploda dodajte salatama.

3. Obična voda
Bez odgovarajuće količine vode u tijelu, stolica ne može omekšati, niti sigurno proći kroz probavni sustav. Ne čudi stoga što je dehidracija povezana s zatvorom. Pijete običnu vodu tijekom cijelog dana ili neki od napitaka koji će prodrmati probavu u roku od 15 minuta, a idealno bi bilo popiti 8 do 10 čaša dnevno.

4. Kefir 
Ovaj fermentirani mliječni napitak je bogat probioticima, odnosno dobrim bakterijama koje su važne za zdravlje želuca. Studije su pokazale da probiotici smanjuju zatvor tijela, omekšavaju stolicu te povećaju potrebu za odlaskom na toalet. Pijete ga samostalno, ili dodajte ukusnim smoothiejima.

5. Bademi
Bademi su puni zdravih masnoća, proteina i prehrambenih vlakana, no za dobru probavu najvažniji je visok postotak magnezija koje ovi orašasti plodovi sadr4že. Važan mineral neutralizira kiselinu u želucu, te pomaže u pomicanju stolice kroz crijeva. Za dobre rezultate dovoljno je pojesti malu šaku badema svaki dan.

6. Grah
Grah je bogat prehrambenim vlaknima, magnezijem i kalijem te igraju ključnu ulogu u dobrom zdravlju probavnog sustava. Skuhajte od njega ukusno varivo, dodajte ga salatama ili ga poslužite kao prilog mesnom ili ribljem jelu.

7. Šljive 
U 100 grama šljiva nalazi se oko 6 grama prehrambenih vlakana koji su važni za probavu, no sadrže i tvar dihidroksifenil-isatin koji prirodno potiče rad crijeva. Povrh svega, dobar su izvor i kalija (ima čak dvostruko više ovog minerala od banana!) koji sprječava zatvor. Dodajte ih zobenoj kaši, voćnim salatama ili jutarnjem kefiru.

8. Zeleno lisnato povrće
Špinat, kelj i drugo zeleno lisnato povrće su moćna kombinacija prehrambenih vlakana, magnezija i kalija koji reguliraju normalan rad probave. Jedite ih u salatama, sendvičima ili ih nakratko propirjajte s maslinovim uljem i češnjakom te tako dobijete ukusan prilog jelu ribi i mesu.

9. Pšenične mekinje
Vanjska ovojnica pšeničnih mekinja ima do 25 grama prehrambenih vlakana po šalici, pa ne čudi da se ova namirnica smatra lijekom protiv zatvora. Nabavite jutarnje muesle s mekinjama, od njih ispecite muffine ili ih pospite po zobenoj kaši.

10. Tople tekućine poput kave i čaja
Dobra je poznata činjenica da kava potiče rad crijeva u rano jutro, no neke studije su pokazale da za taj efekt nije zaslužan kofein, čak ni kiselina u omiljenoj tekućini. Iste efekte postići ćete ako pijete tople tekućine poput čaja, ili vruće vode s nešto iscijeđenog limuna.

Izvor: Punkufer.hr

BANANA ŠNITE: Kremaste i ukusne, a jednostavne za pripremu

Fini kolač s bananama – kremast i ukusan, a jednostavan za pripremu. Treba li mu bolja preporuka?
Sastojci:

Biskvit:

7 žumanaca
60 g šećera
vanilin šećer
naribane korice limuna
7 bjelanaca
120 g šećera
130 g brašna
20 g kakaa
30 g ulja
Krema:

500 ml mlijeka
100 g šećera
50 g pudinga od vanilije u prahu
2 žumanca
150 g čokolade za kuhanje
50 g šećera
250 g maslaca
2 kg banana
Glazura:

100 g čokolade za kuhanje
malo maslaca ili margarina
Priprema:

Biskvit:
Žumanca, šećer (60 g), vanilin šećer i koricu limuna umutiti dobro.
Bjelanca sa 120 g šećera umutiti u snijeg pa sastaviti sa smjesom od žumanaca, dodati brašno kakao i na kraju ulje.
Izmješati, izliti u pleh i peci na 200 °C dvadesetak minuta.
Ohladiti prerezati i poprskati svaku koru slatkom vodom (prokuhati malo šećera i vode).

Krema:
Dvije trećine mlijeka prokuhati. Ostatak mlijeka umutiti sa žumancima i pudingom pa dodati u prokuhano mlijeko. Miješti 1-2 minute da se zgusne.
U medjuvremenu na pari istopiti čokoladu pa je sa šećerom umješati u jos toplu kremu.
Maslac izrezati na kockice pa dodati i njega sve dobro izmiksati.

Završni postupak:
Prvu koru tanko premazati kremom poklopiti drugom, pa i nju tanko premazati.
Banane oguliti, uzduz prerezati i redati po kremi.
Preko banana namazati ostatak kreme, pa preko nje glazuru od čokolade.

Izvor: coolinarika.com

UPOZNAJTE ŠAFRAN: Od ovog lijepog cvijeta dobiva se najskuplji začin na svijetu

Šafran (Crocus sativus L.) livadna je biljka iz porodice perunika. Začin kakav poznajemo dobija se iz vrška tučka (stigme) cvijeta kojih svaki cvijet ima samo tri. Po osjetilnim kvalitetama šafran je intenzivno mirisan, blago gorkastog okusa. Korijen riječi šafran nalazi se u arapskoj riječi za’fran koja znači “biti žut”, prema karakterističnoj žutoj boji koju otpušta.

U kulinarstvu se šafran koristi od 10. stoljeća prije Krista. Bio je omiljeni začin Feničana čiji su ga trgovci nosili na svim svojim putovanjima. Stari Grci i Rimljani koristili su ga za parfimiranje kupki. Smatra se da je porijeklom iz istočne Grčke ili s Krete, međutim budući da se šafran ne razmnožava sjemenjem, nego dijeljenjem lukovica, za njegovo je širenje na veće geografske udaljenosti potrebna pomoć čovjeka.

Danas je šafran kultiviran na područjima od Španjolske do Indije. Najveći su proizvođači Španjolska i Iran s preko 80% svjetske proizvodnje. U Europi je proizvodnja šafrana ograničena gotovo samo na područje Mediterana. U mnogo se manjim količinama proizvodi i u Italiji, Grčkoj, na Kreti, u Francuskoj i Kini.

Kod određivanja kvalitete šafrana najvažnija je njegova moć bojenja jela. Jača mogućnost otpuštanja boje znači i bolju kvalitetu začina. Španjolski se šafran tradicionalno dijeli u četiri kategorije kvalitete. “Coupe” je izuzetno rijedak i nema ga u prodaji u nekim značajnijim količinama. Slijedi “Mancha” šafran, karakterističan po dubokoj crvenoj boji za koji se smatra da je najkvalitetniji na tržištu. “Rio” i “Sierra” šafrani su svjetlije boje, zbog čega je i njihova moć koloriranja jela slabija, kao i aroma i okus, pa su stoga manje cijenjeni.

Iako se stoljećima šafran pokušava uzgojiti u kontinentalnim krajevima Europe, odnosno u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, pa čak i u Engleskoj, danas se u vrlo malim količinama proizvodi još jedino u Mundu, malom švicarskom selu u kantonu Wallis, gdje se na 1200 metara nadmorske visine na tradicionalan način godišnje proizvede tek nekoliko kilograma začina.

Od azijskih područja najveća proizvodnja šafrana je u Iranu. Posljednjih godina prinosi su značajno povećani pa je Iran gotovo veći proizvođač od Španjolske. Manje količine proizvode se u Turskoj i Indiji. Kašmirski je šafran iznimno visoke kvalitete, ali je rijetko dostupan izvan Indije zbog smanjene proizvodnje uzrokovane dugogodišnjom nestabilnom političkom situacijom u tom području.

Najskuplji začin na svijetu
Šafran je poznat kao najskuplji začin na svijetu. Kratka sezona cvata – tek tri sedmice u godini, kao i mukotrpno branje i proces proizvodnje čine ga skupljim od drugih začina. Iz svake lukovice šafrana u jednoj sezoni izraste dva do devet cvjetova ljubičaste do plave boje od kojih svaki ima tri crveno-narančasta tučka duga 25-30 mm.

Srećom, potrebno ga je vrlo malo da bi dao aromu i boju jelu – već četvrtina kašičice (oko 1/10 grama) mrvljenih vlakana intenzivno će obogatiti 4-6 porcija riže.

Šafran kojeg možemo naći u prodaji pakiran je u vrlo malim količinama. Prodaje se u obliku sušenih vlakana ili mrvljeni.

Zbog visoke cijene postoji i rizik od prevare kupovinom jeftinije zamjene za šafran. Jedna od takvih je vrsta kurkume nazvana “indijski šafran”. Međutim u Indiji raste pravi šafran! Postoje, dakle, začini slični šafranu koji također lijepo boje jela karakterističnom žuto-narančastom bojom, poput šafranike (tzv. meksički šafran) ili kurkume, međutim niti jedan zamjenski začin nema tu čarobnu aromu pravog šafrana.

Pravi šafran otkrit će – nepce!
Svaki vrhunski kuhar svjestan je njegove vrijednosti i zna da se može zavarati oko, ali ne i nepce. Upravo je radi toga važno da se kod nabavke, šafran kupuje u obliku sušenih vlakana, a ne praha koji može biti mješavina. Ta vlakna morala bi biti samo vrhovi tučaka, ženskih organa iz cvijeta šafrana, međutim mnogi proizvođači ih miješaju s prašnicima kako bi dobili na težini. Prašnici, muški dijelovi cvijeta, poput šafranike ili kurkume mogu samo obojiti jelo. Nažalost nemaju nikakvu drugu kulinarsku vrijednost, ne ostavljaju miris ni okus karakterističan za šafran.

Upravo je zbog iznimno velike vrijednosti tog začina važno svu njegovu aromu sljubiti s jelom. Dva su načina kako to učiniti najbolje – prženjem ili otapanjem u vrućoj vodi. Vlakna šafrana treba prepržiti da bi se iz njih izvukla sva preostala vlažnost. Taj postupak vrlo je jednostavan i zapravo je dovoljno vlakna rasprostrijeti u tavici, pećnici ili mikrovalnoj pećnici na maksimalnoj temperaturi oko 30 sekundi. Kad se ohlade, usitnjavaju se u mužaru ili između dvije žlice i koriste kao prah.

Potpuniji se okus šafrana u jelu dobija posrednim začinjanjem jela, odnosno korištenjem otopine obogaćene šafranom. U nekim je umacima vrlo lijepo vidjeti vlakna šafrana. Da bi se iz njih pritom izvuklo što više arome, potrebno ih je potopiti u vrućoj tekućini (koja će se koristiti za kuhanje) na najmanje 15 minuta. No, budući da šafran otpušta aromu i do četiri sata, bolje ga je ostaviti da se otapa što duže. Ukoliko se za otapanje šafrana koriste tekućine koje sadrže alkohol, poput žestokih pića ili vina, nije ih potrebno zagrijavati.

Šafran se uobičajeno koristi kod ribljih i jela s rižom u nekim nacionalnim kuhinjama. Francuzi ga neizostavno koriste pri spravljanju riblje čorbe (bouillabaisse), Španjolci njime obogaćuju paellu i arroz con pollo, piletinu s rižom. U Italiji je uobičajeno šafranom začinjati rižoto Milanese. Osim tih tradicionalnih jela šafran se izvrsno slaže s povrtnim i mesnim supama, krompirima, pilećim mesom ili jelima s paprikom.

Čuvajte šafran u dobro zatvorenim posudama na tamnom i umjereno hladnom mjestu, kao i ostale začine. Svoje bi kvalitete šafran trebao zadržati bar tri godine od dana pakiranja. Kao zanimljivost, ali i kao mjeru opreza, ističemo da neki šefovi kuhinja svoj šafran pažljivo čuvaju – pod ključem.

Izvor: Poljoprivreda.ba

KOLAČ OD LAŽNE ČOKOLADE: Dijetna poslastica, možete je jesti u neograničenim količinama

Rogač se često naziva zamjenom za čokoladu, a zahvaljujući svom sastavu definitivno je zdraviji od najpopularnijeg slatkiša na svijetu.

Bogat je vlaknima i antioksidansima i prirodno sladak. Ima pomalo zemljasti okus i ‘karamelastu’ slatkoću i mnogi se slažu da upravo zbog toga podsjeća na čokoladu. Rogač je jako zdrava namirnica koja se nekada koristila kao lijek za želučane probleme, a dokazano je da pomaže u snižavanju kolesterola i smanjuje rizik oboljenja od kardiovaskularnih bolesti.

Možete ga jesti bez grižnje savjesti jer ne sadrži nikakve masnoće i uistinu je dijetna namirnica. U nastavku pročitajte recept za fini kolač od rogača

Sastojci:

Podloga:

15 dag prhkih keksa po izboru,
5 dag otopljenog maslaca,
šaka nasjeckanih lješnjaka
Krema:

6 žlica sitno mljevenog rogača,
2 žlice brašna od kokosa,
4 žlice škrobnog brašna ,
4 žlice mljevenih lješnjaka,
šaka nasjeckanih lješnjaka,
2 žlice šećera,
20 dag pirea od jabuka,
3 žlice bademovog mlijeka,
malo soli
Priprema:

1. Sameljite kekse i pomiješajte s otopljenim maslacem. Zatim dodajte sjeckane lješnjake. Smjesu utisnite u kalup po želji i ostavite da malo odstoji i stisne se.

2. 20 dag jabuka nasjeckanih na kockice pospite s jednom malom žlicom šećera, malo limunovog soka i 2 dcl vode. Stavite na vatru i pustite da se krčka dok jabuke potpuno ne omekšaju. Zatim ih procijedite i pretvorite u pire.
3. Pomiješajte sve suhe sastojke za kremu (rogač, kokosovo i škrobno brašno, mljevene i sjeckane lješnjake, šećer, sol). Dodajte pire od jabuka i bademovo mlijeko i sjedinite sa suhim sastojcima.

4. Smjesu ulijte u kalup s podlogom od keksa.

Pečenje:

1. Stavite ga u pećnicu zagrijanu na 180 stupnjeva i pecite otprilike 20 minuta ili dok se površina ne stvrdne. Kada je kolač pečen površina će nalikovati onoj hladnog pudinga, na dodir će biti mekana

2. Kolač možete ispeći u mikrovalnoj pećnici – ubacite ga u mikrovalku na 2 i pol minute.

3. Nakon pečenja kolač prvo ohladite na sobnoj temperaturi. Dlanom i prstima provjerite toplinu na sredini kalupa – ako je hladan onda kolač ubacite u frižider još sat vremena. Ako primijetite da vam nije dovoljno sladak, slobodno ga pokapajte s malo meda ili javorovog sirupa.

Izvor: Zadovoljna.hr

LJEPOTA SE GRADI IZNUTRA: Za lijepu kožu jedite ananas, banana na dan smanjit će podočnjake!

Najpoznatija holivudska nutricionistica Kimberly Snyder u svojoj knjizi “Detoks hrana za ljepotu” otkriva strogo čuvane nutricionističke tajne slavnih kojima čuvaju mladenački izgled i ljepotu.

Od Drew Barrymore, Olivie Wilde, Owena Wilsona, Vince Vaughnea do Dite Von Teese, brojne zvijezde pridržavaju se njezinih načela zdravog jelovnika za detoksikaciju i ljepotu koji ne uključuje gluten i mliječne proizvode.

“Ljepota se gradi iznutra prema van, a da bi koža bila sjajna i lijepa, treba jesti namirnice koje organima i koži daju energiju”, ističe Snyder.

“Banana na dan smanjit će nakupljanje vode ispod očiju i podočnjake, a za sprečavanje akni treba piti otopinu jabučnog octa”, savjetuje Kimberly Snyder

Protivi se brojanju kalorija, a vjeruje da se svatko može zdravo hraniti ako pomno bira namirnice i prehranu bazira na povrću, voću i žitaricama.

“Izbjegavajte light proizvode, kao i gazirana pića s umjetnim sladilima jer isušuju kožu i čine je osjetljivom”, kaže Snyder.

Snyder se kune u moć ananasa, kojeg treba jesti barem jednom na tjedan kako bi potaknuo proizvodnju kolagena u koži. Laneno sjeme odličan je dodatak jelima, jer je bogato esencijalnim masnim kiselinama koje sprječavaju unutrašnje isušivanje kože. Kod pojave akni Snyder predlaže izbacivanje toksina iz tijela kurom koja se sastoji od pijenja jogurta, ali i mješavine vode i jabučnog octa.

Vitamin A je ključan za sjajnu i zdravu kosu, kao i za hidratizirano tjeme koje potiče brži rast kose. Zbog toga je dobro obogatiti svoj jelovnik svježom mrkvom. Sjemenke bundeve odličan su izvor cinka, sumpora i vitamina A, koji pomaže u jačanju kose, pa ih valja pojačano jesti kod problema sa štitnjačom ili nakon poroda.

Za lijepe i čvrste nokte otporne na listanje preporučuje se jesti žitaricu proso, kao i tamno lisnato povrće poput špinata i kelja.
izvor zdravoiukusno.com